Energetske vrednosti osnovnih životnih namirnica. Navedene vrednosti odnose se na 100 grama.
Meso |
kJ |
kcal |
| Jagnjeće meso |
1033 |
246 |
| Goveđe meso |
726 |
173 |
| Svinjsko meso |
1129 |
269 |
| Mleveno, mešano |
882 |
210 |
| Škembići |
407 |
97 |
| Džigerica |
575 |
137 |
| Pačije meso |
701 |
167 |
| Guščije meso |
814 |
194 |
| Pečeno pileće meso |
450 |
107 |
| Kuvano pileće meso |
840 |
200 |
Naresci |
kJ |
kcal |
| Krvavica |
1944 |
463 |
| Džigernjača |
2066 |
492 |
| Kobasica |
1067 |
254 |
| Viršle |
1050 |
250 |
| Presna šunka |
1445 |
344 |
| Kuvana šunka |
1151 |
274 |
| Slanina |
3543 |
844 |
| Parizer |
1063 |
253 |
| Kuvana slanina |
1697 |
722 |
| Mesnata slanina |
2104 |
844 |
Riba |
kJ |
kcal |
| Haringa (file) |
1070 |
255 |
| Štuka |
206 |
49 |
| Zubatac |
264 |
66 |
| Sardina u ulju |
1008 |
240 |
| Šaran |
328 |
89 |
| Som |
433 |
78 |
| Tunjevina u ulju |
1270 |
302 |
| Kečiga |
361 |
86 |
|
kJ |
kcal |
| Mleko |
155 |
37 |
| Slatka pavlaka |
1277 |
304 |
| Jogurt |
252 |
60 |
| Puter |
3171 |
755 |
| Sir - masni |
1743 |
415 |
| Sir - posni |
1063 |
253 |
| Kravlji kiseli sir |
874 |
208 |
| Kisela pavlaka |
659 |
57 |
Masti i ulja |
kJ |
kcal |
| Margarin |
3078 |
733 |
| Svinjska mast |
3960 |
947 |
| Ulje |
3880 |
927 |
Jaja |
kJ |
kcal |
Kokošije jaje
(oko 57 g) |
352 |
84 |
| Belance |
67 |
16 |
| Žumance |
285 |
68 |
Slatkiši |
kJ |
kcal |
| Šećer |
1650 |
394 |
| Bombone |
1630 |
390 |
| Mlečna čokolada |
2355 |
563 |
| Praline |
1910 |
457 |
| Med |
1270 |
305 |
| Marmelada |
1151 |
274 |
| Sladoled |
860 |
60 |
|
Voće |
kJ |
kcal |
| Jabuka |
201 |
48 |
| Kajsija |
210 |
50 |
| Banana |
256 |
61 |
| Jagode |
155 |
37 |
| Trešnje |
239 |
57 |
| Pomorandža |
164 |
39 |
| Borovnica |
252 |
60 |
| Breskva |
176 |
42 |
| Šljiva |
210 |
50 |
| Grožđe |
294 |
70 |
| Kruška |
256 |
61 |
| Badem |
2775 |
651 |
| Lešnik |
2890 |
690 |
| Orasi |
2950 |
705 |
| Kikiriki |
2720 |
631 |
| Višnje |
231 |
55 |
| Grejpfrut |
168 |
40 |
| Dinja |
176 |
42 |
| Lubenica |
130 |
31 |
| Smokva |
1092 |
264 |
Povrće |
kJ |
kcal |
| Krompir |
357 |
85 |
| Karfiol |
70 |
17 |
| Grašak |
155 |
37 |
| Boranija |
130 |
31 |
| Krastavac |
30 |
7 |
| Zelena salata |
42 |
10 |
| Crni luk |
92 |
22 |
| Rotkvice |
84 |
20 |
| Zelena paprika |
92 |
22 |
| Crveni kupus |
100 |
24 |
| Paradajz |
76 |
18 |
| Celer |
63 |
15 |
| Kiseli kupus |
109 |
26 |
| Pečurke |
90 - 115 |
18 |
| Kelj |
105 |
25 |
Pića |
kJ |
kcal |
| Tamno pivo 0,5 l |
693 |
165 |
| Svetlo pivo 0,5 l |
945 |
225 |
| Crno vino 0,5 l |
1445 |
344 |
| Belo vino 0,5 l |
1277 |
304 |
| Šampanjac 0,5 l |
1176 |
280 |
| Rakija 0,5 ml |
466 |
111 |
| Vermut, viski 0,5 ml |
504 |
120 |
| Votka, džin 0,5 ml |
1050 |
250 |
| Konjak, liker 0,5 ml |
1050 |
250 |
| Sok od pomorandže |
496 |
118 |
| Sok od grejpfruta |
483 |
115 |
| Sok od limuna |
252 |
60 |
| Sok od malina |
3003 |
715 |
| Sok od ribizli |
596 |
142 |
| Koka-kola |
202 |
48 |
| Čaj bez šećera |
596 |
142 |
| Kafa bez šećera |
0 |
0 |
|
Sagorevači masti su biomaterije koje obezbeđuju prirodno sagorevanje.
• Magnezijum napada masne ćelije. Ovaj mineral podstiče razmenu materija i odstranjuje "otpad" iz organizma. Magnezijuma najviše ima u proizvodima od žitarica i mahunastom povrću.
• Organizmu je potreban izvor enregije da bi mogao da proizvodi adrenalin koji troši masti. Zato je korisno jesti sojine proizvode, sir, jogurt, meso, ribu...
• Noradrenalin je hormon koji se luči u nadbubrežnoj žlezdi kada je organizam pod stresom. Ovaj hormon učestvuje u pretvaranju viška masti u energiju. Da bi se stvarale dovoljne količine noradrenalina, potrebno je konstantno unositi vitamin C. Ovog vitamina ima najviše u paprici, limunu, kiviju...
• Amino-kiseline regulišu proizvodnju somatotrofina. To je hormon rasta koji organizam proizvodi samo noću. Somatotrofin ima važnu ulogu u organizmu, jer je zadužen za pretvaranje masti u mišićnu masu. Da bi količine hormona rasta bile zadovoljavajuće, trebalo bi jesti školjke, morske rakove i meso.
• Čaša crnog vina uz jelo može znatno da umanji apetit. Vino sprečava ulazak ugljenih hidrata u krv i usporava varenje belančevina u želucu. Kao posledica toga, brzo se javlja osećaj sitosti.
Držali ste razne dijete, ali, iako ste malo smršali, niste stigli do željene kilaže. Čim prestanete sa unosom raznovrsnih materija u organizam, metabolizam se usporava, te nema ni pomaka u gubitku težine. Ako vam se to desilo, ne očajavajte, ali i ne smanjujte unos kalorija. Bolje je da više jedete da bi telo imalo osećaj da je vreme gladovanja prošlo. To će pospešiti razmenu materija i automatski pokrenuti sagorevanje masti.
|