Home
  Napici
  Predjela i salate
  Supe i čorbe
  Jela sa povrćem
  Jela sa mesom
  Riba i plodovi mora
  Poslastice
  Internacionalna   kuhinja
  Srpski kuvar
  Testa i testenine
  Sosovi i umaci
  Začini i mirođije
  Sve od jaja
  Sve od pečuraka
  Cvetovi
  Bebi kuvar
  Zimnica
  Zdrava ishrana
  Dijete
  Saveti i   zanimljivosti
BOŽIĆNA TRPEZA

Ovom praznovanju posvecena su tri crkvena slova u crkvenom kalendaru, pa i cetvrti dan, Badnji dan, jer mu prirodno predhodi. Velikom prazniku predhodila je i velika priprema olicena u cetrdesetodnevnom Bozicnom postu. Badnji dan i Bozic su u srpskoj tradiciji najradosniji praznici posveceni Rozdenstvu Hristovu, ali i domu i porodici. Jedno s drugim ocuvalo je citavo mnostvo obicaja koji su izuzetno obelezje velikog praznika.

Prepoznatljivo tradicionalnim srpskim bozicnjim obicajima pripada sledece: cesnica, polazenik, badnjak, bozicna jelka, bozicnja slama, badnja vecera, obredne povorke, obicaji pre rucka, bozicnji rucak i bozicnja sveca.

Cesnica - Ona se smatra izuzetno vaznim obrednim kolacom. Spravljanja je od belog brasna, sa vodom i mascu, bez kvasca u koju domacica stavlja metalnu paru, zrno zita, grancicu badnjaka. Cesnica se mesila prvog dana Bozica kad prvo zvono zazvoni u crkvi. Sam naziv je zanimljiv sto potice od reci "cest", "deo", "sreca", jer se lomila na delove, prema broju ukucana, da bi se po tim delovima proricala sreca.

Polazajnik- Tim nazivom oznacena je prva osoba koja simbolicno ulazi u kucu uobicajeno na Bozic. Dolazak polazajnika trebalo je da donese srecu u kuci i ukucanima. Najcesci polazajnici su deca jer se smatralo da ce bas ona doneti najvise srece. Dolazak polazajnika, ogrtanje, posadjivanje na zemlju, zatim drzaranje vatre uz simbolicne reci, pa i darivanje, sve to pripada velikom korpusu narodnih obicaja. Smisao im je zajednicki: da se obezbedi dobra letina, zdravlje i sreca ukucana.

Badnjak - Od kad se podje u sumu da se donese badnjak pa sve dok se ne spali na Badnje vece postoji citav redosled obicajnih radnji. Interesantan je i njegov naziv koji potice od staroslovenskog glagola "bdeti", a to opet znacava da se za badnji dan bdelo u ocekivanju srecnog dogadjaja "Rozdenstva Hristova". Negovo spaljivanje je imalo magijsku i zastitnu moc.

Bozicna slama - Nekadasnje unosenje slame u kucu na Badnje vece oznacavalo je pocetak praznovanja. Prema narodnom verovanju slama se unosila zato sto se i Hristos rodio na slami.

Badnja vecera - Vazan smisao Badnje veceri, kao praznika koji je posvecen porodici, bilo je sto se okupljala sva celjad na posnu trpezu, najcesce na podu. Trpeza se spustala na pod jer se smatralo da ce tako biti najbliza dusama pokojnika. Zato je vecera proticala u miru i tisini.

Na Badnje vece se ranije leze, a ujutro, sem domacice i sasvim male dece svi idu na jutrenje na pricesce posle cetrdesetodnevnog posta. Sa jutrenja u kucu prvi ulazi domacin. Docekuje ga domacica: Hristos se rodi, Vaistinu se rodi odgovara domacin i tada zapocinje Bozicno slavlje. Uoci rucka obavezno je lomljenje cesnice, rezanje bozicnog kolaca, bozicna pecenica i paljenje bozicnje svece. U vreme predvidjeno za rucak svi ukucani morali su biti u kuci po cemu je, dakle, Bozic naglaseno porodicni praznik. Posle rucka muska deca jasu konje ulucama - prate Bozic. Ostali ostaju u kuci, jer se prvog dana ne ide u posete. Drugog i treceg dana Bozica se odlazi u posete ili docekuju kumovi, rodbina, prijatelji.

Trpeza za Badnje vece
Badnja vecera je poslednji posni obrok pred bozicne praznike. Iako posna, badnja vecera je bogata. Glavno obicno jelo je postan pasulj prebranac. Vecera se zavrsava suvim vocem, kompotima i posnim kolacima.


Corbica sa sargarepom
Potrebno je: 750 g sargarepe, koren celera , 3 glavice luka, cen belog luka, 4 kasike maslinovog ulja, 750 ml bujona , konzerva belog pasulja (oko 450 ml), so, biber , veza persuna

Povrce oprati i ocistiti. Iseckati sargarepu i celer na prutice, crni i beli luk ocistiti i sitno iseci. Zagrejati u tiganju 2 kasike ulja i proprziti crni i beli luk, sargarepu i celer i sve dinstati oko 15 minuta. Procediti pasulj i dodati ga u tiganj. Posoliti, pobiberiti, dodati seckan persun i malo prodinstati. Kada je gotovo sipati u lonac u kojem je provrila voda sa biberom i vegetom (bujon), jos malo prokuvati. Sluziti dok je topla.

Pita sa prazilukom
Potrebno je: 750 g kora za gibanicu, 5 strukova praziluka, 2 veze blitve , solja pirinca, soljica ulja, solja kisele vode , zacin C, biber, so

Ocistiti, oprati paraziluk i iseci ga na sitne kolutove. Proprziti na ulju malo posoliti, dodati opranu i malo prokuvanu blitvu i dodati zacin. Pirinac skuvati, ocediti i dodati praziluk sa blitvom, malo pobiberiti i promesati. Svaku koru poprskati kiselom vodom i mazati nadevom po celoj kori. Redjati kore u podmazanom plehu i tako dok se sve ne potrose. Na kraju poslednju koru ne mazati nadevom nego samo porskati uljem i kiselom vodom. Staviti pitu u zagrejanu rernu i peci na umerenoj temperaturi oko 35 minuta.

Przeni saran
Potrebno je: veci saran, so, ulje, limun

Sarana iseci na komade, poprskati sa limunovim sokom, posoliti i prziti na ulju. Kada je przen staviti na oval i poslagati isecen limun. Uz sarana moze se sluziti baren krompir sa blitvom ili bareni pirinac

Pastrmke sa bademom
Potrebno je: 3 pastrmke, 2 veca limuna, kasika zacina od povrca, 150 oljustenih badema , 150 g margarina, 2 kasike ulja, kasika brasna , malo persuna

Ociscene pastrmke preliti sokom od limuna i ostaviti da postoje dvadesetak minuta. Zatim ih staviti u sud za pecenje, utrobu posoliti zacinom od povrca, preliti uljem i odozgo poredjati isecen margarin. Staviti u rernu zagrejanu na 220 stepeni i ispeci. Za to vreme iseckati badem na listice, spustiti na malo margarina zagrejnog, dodati brasno i sve proprziti, zatim umesati sok od drugog limuna i dve kasike vode, pa preliti pecenu i na oval poredjanu ribu. Ukrasiti persunom, a po zelji i kolutovima limuna i isckanim paradajzom

Pirinac sa prazilukom i pecurkama
Potrebno je: 200 g pirinca, so, biber, 4 srednja luka , 400 g sampinjona, praziluka 150 g, 2 kasike ulja , 150 g smrznutog graska, 150 ml vode

Skuvati pirinac u slanoj vodi, osediti ga. Luk ocistiti i iseci na kocke. Sampinjone oprati, iseci na polovine. Praziluk oprati i iseci na kolutove. Dobro zagrejati ulje u vecoj serpi. Na njemu prvo proprziti luk i sampinjone i dodati vodu sa vegetom i biberom. Dodati pirinac, grasak i praziluk. Jelo pikantno zaciniti sa solju i biberom ako je potrebno. Zatim sve zajedno promesati i ostaviti da se prokrcka na tihoj vatri.

Sarmice od kupusa sa smudjem
Potrebno je: 1 kg mladog kupusa, so, veza bosiljka , 500 g fileta smudja, kasika limunovog soka , biber, 3 kasike ajvara ili paradajz pirea, 200 ml instant supe, kasika gustina

Ocistiti kupus, odvojiti 12 listova kupus izblansirati u 2 l posoljene i provrele vode. Izvaditi i staviti pod mlaz hladne vode i ocediti. Oprati bosiljak i sitno iseci. Oprati i ocediti filete smudja, iseci na trake sirine 2 cm, poprskati ih sokom od limuna, posoliti i pobiberiti. Na zagrejanom ulju proprziti sa obe strane da porumene. Premazivati liske kupusa sa ajvarom ili paradajz pireom staviti ribu i bosiljak i uvijati u sarme i vezati kuhinjskim koncem. Zagrejati malo ulja kratko proprziti sarmice, preliti instant supom i dinstati oko 10 minuta. Izvaditi sarmice i u tu masnocu sipati kasiku gustina i malo ajvara, promesati i malo prokrckati i sipati preko sarmica.

Bundevara
Poterbno je: 800 g bundeve, 600 g tankih kora , 150 g secera, vanilin secer, secer u prahu , malo ulja i vode, na vrh noza praska za pecivo

Bundevu ocistit, iseci i izrendati na krupno. Staviit secer, vanilin secer i malo ulja pa to sve zajedno proprziti. Redjati jednu po jednu koru (3 komada) prskati sa smesom od malo ulja, vode i praska za pecivo filovati i uviti u koru i sve tako dok se ne potrose sve kore. Peci u rerni zagrejanoj na 250 stepeni. Kada je gotova posuti sa secerom u prahu i vanilom.

Trpeza za bozic
Cesnica
1/2 l mlake vode, malo sode bikarbone ili praska za pecivo , soli po potrebi, oko 1 kg belog brasna, 2 kasike masti, novcic

Mlaku vodu sipati u posudu u kojoj je brasno, zatim dodati so, rastopljenu mast i malo sode bikarbone ili praska za pecivo. Zamesiti teso i ostavit da stoji. Zatim oblikovati cesnicu kao pogacu, staviti novcic, tako da se spolja ne vidi gde je i ukrasiti po zelji.Cesnicu peci najpre na jakoj, pa na slabijoj vatri dok lepo ne porumeni. Kada je pecena cesnica se uvije u krpu da malo stoji i jos topla iznese na trpezu.

Ladjice od testa
Potrebno je: 400 g brasna, so, 100 g svinjske masti , 500 g mesanog povrca, 300 g majoneza , sok od limuna, biber, zacin za garniranje

Brasno, dva prstohvata soli i mast sipati u posudu i sa dovoljno vode, koliko je potrebno zamesiti testo da bude glatko. Hladiti ga oko 30 minuta. Rernu zagrejati na 190 stepeni. Testo rastanjiti , pa praviti ladjice, probosti ih na par mesta i peci oko 15 minuta. Skuvano povrce sitno iseckati, pomesati ga sa majonezom i zaciniti solju, biberom kao i sokom od limuna. Ovako napravljenim nadevom puniti ladjice od testa i pre serviranja ukrasiti ih grancicama zacinskog bilja.

Pilece rolnice
Potrebno je: meso sa 12 pilecih bataka , so, mlevena paprika, plod pola avokada , crvena paprika, 4 mlada crna luka , 3 kasike maslinovog ulja

Meso oprati, prosusiti i istrljati ga solju i paprikom, meso poredjati na pleh. Avokado fino izgnjeciti viljuskom, pa time premazati pilece meso. Papriku oprati, ocisti i iseci na trake. Mladi crni luk oprati, ocistii i iseci na kolutove. Luk i papriku poredjati preko mesa. Meso urolati i vezati kuhinjskim koncem. Maslinovo ulje zagrejati u velikom tiganju pa u njemu ravnomerno prziti meso oko 15 minuta

Prsuta sa pilecom salatom
Potrebno je: jedno belo pilece meso, 200 g majoneza , 200 ml kisele pavlake, 100 g prepecenog susama , soli i bibera po zelji , 200 g prsute ili praske sunke, limun za dekoraciju

Obariti jedno belo pilece meso (oko 400 g), iseci ga na kocke, u to dodati pavlaku, majonez i malo prepecen susam u teflonskom tiganju bez masnoce. Posoliti i pobiberiti po ukusu. Na listove prsute ili praske sunke stavljati salatu, urolati i iseci ostrim nozem na manje rolnice kao male zalogajcice. Tako iseceno poredjati na ukrasni tanjir preko kolutova limuna.

Pecen svinjski but
Potrebno je: svinjski but, so, biber, beli luk, persun za ukrasavanje , 2 dcl piva za prelivanje, grancica ruzmarina

U vatrostalnu posudu sipati malo ulja i malo vode. Svinjski but dobro usoliti i pobiberiti i namazati belim lukom, malo zaseci na nekim mestima i staviti cenove belog luka i ruzmarina. Staviti u rernu da se pece, pokriti aluminijumskom folijom. Tokom pecenja prelivati pecenje pivom. Kada je mekano skinuti foliju i ostaviti da se zapece sa obe strane, preko posuti sa iseckanim persunom i sluziti toplo, a moze i hladno.

Pile u sosu od crnog vina
Potrebno je: pile (1,2-1,5 kg), 150 g dimnjene slanine , 16 struka luka vlasca, so, biber , 2 kasike brasna, grancica timijana , list lorbera, 2 cl konjaka, 500 ml vina (burgundac)

Oprati pile, obrisati ga i iseci makazama za meso na osam delova. Sitno iseci slaninu. Ocistiti luk vlasac. Kockice slanine staklasto proprziti u jednoj posudi, dodati luk vlasac i uz mesanje proprziti dok ne dobije lepu zlatnozutu boju. I jedno i drugo izvaditi iz posude. Komade piletine posoliti, pobiberiti i uvaljati u brasno. Isprziti meso na masti, kako bi sa svih strana dobilo lepu zlatnozutu boju. Dodati timijan i lorber. Preliti konjakom, vratiti u lonac kockice slanine i vlasca. Preko piletine preliti vino, poklopiti i krckati jos oko sat vremena. Zatim izvaditi komade piletine, poklopiti ih i ostaviti u zagrejanoj rerni, na toplom. U otklopljenom loncu malo prokuvati sos. Lepo rasporediti komade piletine sa vlascem po tanjirima i preliti sa malo sosa. Zatim dodati sve ostale sastojke. Kao prilog uz ovo jelo mogu se posluziti pogacice od krompira. Za pice se preporucuje isto ono vino koje je korisceno za pripremanje jela.

Lesnik torta
Potrebno je: 350 ml pavlake, po 50 g bele i crne cokolade , 4 jajeta, srz vanile, 150 g secera, 100 g brasna , kasicica praska za pecivo, 50 g gustina, 3 kasike nugat-krema (euro krem), 3 kasike dzema od kajsija , 3 kasike listica badema, vanilin secer, 12 cokoladnih bonbona

200 ml pavlake zagrejati u manjoj serpi i u tome rastopiti cokolade. Cokoladni slag preko noci ostaviti u frizideru. Rernu zagrejati na 180 stepeni. Pleh obloziti masnim papirom. Jaja umutiti sa 4 kasike vruce vode. Srz vanile i secer dodati i mutiti sve dok se secer ne istopi. Pomesati brasno, prasak za pecivo, gustin i sjediniti sa masom od jaj. Sipati u pleh, peci oko 35 minuta. Testo izvaditi i dobro ohladiti. Testo dva puta vodoravno iseci. Zagrejati nugat krem, premazati donju koru, prekriti drugom. Premazati dzemom i poklopiti trecom korom. Tortu premazati umucenim cokoladnim slagom. Rubove posuti listicima proprzenog badema. Umutiti 150 g pavlake sa vanilinim secerom i spricem praviti tufnice u obliku venca. Rasporediti cokoladne bonbone sa ukusom lesnika. Po zelji tortu ukrasiti zvezdama od marcipan mase.

Baklava
Potrebno je: 500 g kora za baklavu, 300 g mlevenih oraha, 250 g margarina, 4 jaja, 1 kesica praska za pecivo, 1 limun, 5 kafenih soljica secera, 5 kasika griza.

Umutiti margarin, jaja, prasak za pecivo, griz, limunov sok i 5 soljica secera. U podmazan pleh staviti dve kore, pa tanko premazati fil, posuti kasiku mlevenih oraha. Redjati kore i nadev dok se sve ne potrosi, odozgo staviti dve kore, poprskati uljem, iseci na trouglove ili rombove i peci u rerni. Vrucu baklavu zaliti hladnim secernim sirupom koji se kuva od 5 srednjih soljica secera i 3 takve iste solje vode.

Dobos torta
Potrebno je: 200 g maslaca, 200 g secera, 1 vanilin secer , 4 zumanca, 2 kasike ruma, 200 g brasna, 2 kascice praska
za pecivo, 4 belanca
Fil: 1 puding od cokolade, 20 g kakaa, 150 g secera , 1/2 l mleka, 250 g maslaca.

Maslac mutiti sa secerom, zumancima, vanilin secerom i rumom. Postepeno dodavati brasno sa praskom za pecivo i na kraju umucena belanca. Masu sipati u odgovarajuci kalup i peci na 220 C 10 minuta svaku koru od ukupno 7 (otprilika po 3 supene kasike testa). Posebno skuvati puding po upustvu na kesici. U ohladjen puding dodati umucen maslac i sve izmutiti sa mikserom. Svaku koru premazati sa ovim kremom, osim poslednje. Na kraju preliti tortu karamelom od 300 g secera, koji se predhodno dok je toplo rasece na 12 delova, da bi se torta lakse sekla.

IDEJA ZA DRUGAČIJI BOŽIĆNI RUČAK
Punjeni petao
Za osam osoba potrebno je: petao od oko dva kilograma, 400 grama mlevenih svinjskih iznutrica, zelena jabuka, 60 grama suvih šljiva, 40 grama pistaća, 80 grama kestenja, jedno jaje, 100 grama bajatog hleba, pola litra mleka, majoran, pola čašice belog vina, hladno ceđeno maslinovo ulje, so i biber po ukusu.
Potopiti kestenje u mleku i držati 12 sati, a potom ga skuvati u istom mleku dok ne odmekne. Potopiti bajati hleb u preostalo mleko, oljuštiti jabuku i iseći na kockice, usitniti suve šljive. U dublju posudu usuti seckane svinjske iznutrice, dodato kestenje, natopljeni hleb, jabuku, suve šljive, pistaće, jaje, majoran i vino i dobro promešati da se sjedini, pa posoliti i pobiberiti. Iz petla izvaditi kosti, posoliti ga spolja i iznutra, nafilovati smesom i uvezati debljim koncem. Položiti ga u nauljenu posudu i peći u rerni na 200 stepeni jedan sat.

Božićni ručak
Pošto označava kraj četrdesetodnevnog posta, Božić je uvek mrsan dan. Zato ćemo se danas pozabaviti svečanom božićnom trpezom. Običaj kaže da se po dolasku iz crkve i pričešća posle četrdesetodnevnog posta svi ukućani obredno omrse. Pored raznoraznih mrsnih đakonija, na trpezi se obavezno mora naći i česnica.

Misli se da je božićna česnica dobila ime po tome što se mesi u čest (čast) Isusa Hrista, ili što se lomi ili česti na onoliko delova koliko u domu ima ukućana. Česnica je zapravo kolač umešen na Božić, izjutra, s nenačetom vodom, u koji se stavlja srebrnjak ili zlatnik (može i štogod drugo, ali je važno da je od plemenitog metala za koji ne prianja rđa), jer je to dar novorođenom Hristu.

ZA ČESNICU JE POTREBNO
1/2 kg brašna , 1/2 paklice kvasca rastopljenog u mlakoj vodi , 1 kašika ulja , malo soli , malo vode koja se unakrst sipa u testo

NAČIN PRIPREME : Sve ovo se dobro smesi mlakom vodom, kao i svaki slavski kolač. Zatim se srebrni ili zlatni novčić utisne u sredinu testa, pa još malo smesi i testo se ostavi da naraste. Kada testo dobro naraste, odozgo, po sredini testa, pritisne se slovo, pečat, poskurnik i stavi u vruću peć da se ispeče.

Kada se domaćin vrati iz crkve, on česnicu podiže uvis, okreće je sa svim ukućanim tri puta, prelomi preko sredine i svim članovim domaćinstva odlomi i da po jedno parče. Po jedno parče se odvaja za položajnika, putnika namernika (npr. člana domaćinstva koji nije prisutan) itd. Time je Božićni ručak počeo. Čeljade u čijem se delu česnice nađe novčić smatra se srećnim pod blagoslovom Božijim, te se njemu poverava početak važnih poslova u toku cele godine.

Kao što je uoči ručka obavezno lomljenje česnice, tako su obavezni elementi božićnog ručka i rezanje božićnog kolača, božićna pečenica i paljenje božićne sveće. U vreme predviđeno za ručak svi ukućani moraju biti u kući, jer je Božić naglašeno porodični praznik. Pre iznošenja jela na trpezu, domaćica kadi trpezu, pa jelo, a zatim i sve prostorije u kući. Okađivanje označava zaštitu od zlih i nevidljivih sila.

Kada je reč o pečenici, evo nekoliko saveta kako bi bila što sočnija i ukusnija:

svinjetinu treba dobro posoliti i ostaviti da stoji dva do tri sata pre pečenja. S vremena na vreme je treba okrenuti, nakon toga odstraniti suvišnu so i tek onda peći;
meso će izgledati lepše i imaće rumenu koricu ako ga pre i jednom u toku spremanja premažete crnim vinom;
čašica konjaka kojom ćete preliti meso pola sata pre nego što ga izvadite iz rerne - znatno će ga omekšati;
u pleh za pečenje stavite rešetku tako da meso ne leži neposredno u masnoći. Para će dopirati sa svih strana i učiniće da meso omekša i ostane izuzetno sočno.

Trpeza za Badnje veče
Nijedan praznik nema više narodnih običaja, koji se poštuju i dan-danji, od Božića. Neki od njih su: polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje, mešenje česnice, pečenje pečenice, položajnik, a tu su i mnoga druga verovanja, gatanja, izreke i poslovice. Ovom praznovanju posvećena su tri crvena slova u crkvenom kalendaru, pa i četvrti dan, Badnji dan, jer mu prirodno prethodi. Velikom prazniku prethodi i velika priprema oličena u četrdesetodnevnom Božićnom postu.

Važan smisao Badnje večeri, kao praznika koji je posvećen porodici, bilo je okupljanje sve čeljadi na posnoj trpezi, najčešće na podu. Osim toga, interesantno je da je za večeru pripreman neparan broj posnih jela, što, kako se verovalo, ima veze sa kultom predaka. Trpeza se spuštala na pod jer se smatralo da će tako biti najbliža dušama pokojnika. Zato je večera proticala u miru i tišini, a ako je ko i bio zavađen, Badnjeg dana se morao obavezno izmiriti.

Neki običaji su se u međuvremenu prilagodili vremenu i mestu u kojem živimo, te se danas ne praktikuje večera na podu, već sa stola ispod kojeg je prostrta slama. Mi se u Kuvaru nećemo baviti svim običajima, već time šta treba da se nađe na badnjoj trpezi i kakva je njena simbolika.

Jelovnik za Badnje veče ponavlja se iz godine u godinu i gotovo nikada se ne menja. Dakle, dok je domaćin u šumi i seče Badnjak, domaćica mesi badnjački kolač, tj. badnjačku pogaču bez kvasca, česnicu, koja se za vreme večeri lomi, a ne seče. Od jela, na stolu, pored hleba i soli, treba da se nađe i riba pržena na ulju, presan kiseo kupus preliven uljem, rezanci s orasima, tušija, med, vino i pasulj (obično prebranac). Svaki deo ove praznične posne trpeze ima svoju simboliku. Badnjačka pogača simboliše samog Gospoda Isusa Hrista ("Ja sam hleb živ, koji siđe sa neba; koji jede od ovog hleba živeće va vijek; i hleb koji ću ja dati za život svijeta" - Jovan 6,51). Riba, kao i hleb, simboliše Gospoda Isusa Hrista, jer na grčkom jeziku, preko koga su naši preci primili hrišćanstvo, riba je IHTHIS, a to je skup inicijala Isusa Hrista. So simboliše silu božansku, koja čuva delo božje, kao što so čuva hleb i ribu od plesni i truleži. Vino predstavlja krv Spasiteljevu kojom je On na Golgoti dao otkup Bogu za grehe ljudske, dok med simboliše sladost večnog života.

Pored toga, na sto se postavlja božićna sveća i sito ili tepsija u koju domaćica stavlja četiri velike rumene jabuke, žito, kukuruz, novac, suve šljive i orahe. Sve to simbolično predstavlja želju za berićetom i dobrim životom u kući.

Pred ovakvom badnjačkom večerom, domaćin se prekrsti, zapali sveću, okadi trpezu, pročita molitvu Gospodnju, razlomi kolač i svu čeljad ponudi večerom, pri čemu se uz čaše vina dižu zdravice.

Kićenje badnjaka
Večera svakako mora da bude posna
Piše: Dragomir Antonić
Badnjak, ako je veće drvo, može se i okititi ukrasima. Ukrasi zavise od maštovitosti ukućana, a ranije se badnjak obično kitio suvim voćem i bombonama uvijenim u raznobojni staniol.

Ispod ili pored badnjaka postavljaju se lepo upakovani darovi namenjeni svim prisutnima. Darovi se dele pre večere, ako su ukućani nestrpljivi, ili posle večere, ako su ukućani manje radoznali.

Posle toga, svi ukućani sedaju za badnjedansku trpezu. Nekad se večera služila na slami rasprostrtoj po podu i jelo se isključivo rukama. Za badnjedansku večeru se nisu postavljali nož i viljuška.

Normalno, danas se večera služi za stolom, uz upotrebu pribora za jelo. Sva jela koja se pripremaju za večeru moraju biti posna. Kod Srba postoji verovanje da se za badnjedansku večeru mora izneti najma 12 vrsta različite hrane i jedno glavno jelo. U dvanaest vrsta hrane ubraja se i hleb, smokve, suve šljive itd. Broj 12 je simbolično podsećanje na 12 apostola koji su sa Isusom Hristom bili na Poslednjoj ili Tajnoj večeri.

RECEPTI ZA BADNJEDANSKU VEČERU
Na badnjedansku večeru ne pozivaju se gosti ali je skoro obavezno da se celokupna familija okupi na jednom mestu: braća i sestre sa svojim porodicama kod roditelja ili, ako roditelji nisu živi, onda u kući jednog od njih. Suština badnjedanske večere nije u obilnoj hrani, već u duhu zajedništva i bratske ljubavi koju iskazujemo jedni prema drugima sećajući se dolaska Bogomladenca u naš svet i njegove žrtve učinjene radi našeg spasenja.

Večera počinje izgovaranjem molitve Oče naš, koju govore svi prisutni za stolom. Molitva se izgovara lagano i razgovetno. Večera traje duže nego druge praznične večere i njen prirodni završetak treba da bude zajednički odlazak u crkvu na ponoćnu službu.

Vanjin pilav
Sastojci: šolja pirinča, 3 struka praziluka, šargarepa, 200 grama filete od ribe, kafena šoljica soka od paradajza, jedna smrznuta paprika, ulje, biber.
Priprema: Praziluk i papriku sitno iseckati, a šargarepu izrendati. Sve dobro izdinstati na ulju a zatim sipati sok od paradajza i dobro pobiberiti. Pirinač obariti i sjediniti staviti je u pouljenu posudu, dodati seckane filete ribe i staviti u pećnicu. Posle dvadeset minuta pečenja na 200 stepeni pilav je gotov.

Pasulj tučenjak
Sastojci: 300 gr pasulja, 1 kg crnog luka, 1 paprika, 1 glavica belog luka, ulje, biber, so.
Priprema: Pasulj skuvati, a u posebnoj posudi ostale sastojke sitno iseckati i dobro izdinstati. Pasulj ocediti i dobro istući ili samleti na mašini za meso i sjediniti sa lukom. Kad se dobije izjednačena masa sipati u tepsiju i staviti u pećnicu. Na 200 stepeni peći oko 45 minuta. Pre vađenja iz pećnice posuti crvenom alevom paprikom.